Amfibol | |
---|---|
![]() |
|
Općenito | |
Kategorija | Mineral |
Kemijska formula | A0-1B2C5VIT8IVO22(OH,F,Cl)2 |
Identifikacija | |
Kristalni habitus | dugoprizmatični, igličasti, čak i vlaknasti |
Kristalni sustav | rompski i monoklinski |
Kalavost | dobra po {210} (rompski), dobra po {110} (monoklinski) |
Pleokroizam | jasno izražen |
Amfiboli su vrlo važna grupa najčešće tamno obojenih stijenskih inosilikatnih minerala, koji se sastoje od dvostrukih lanaca [SiO4]-tetraedara, povezanih preko vrhova, te koji općenito sadrže ione željeza i/ili magnezija unutar svoje strukture. Amfiboli kristaliziraju u dva kristalna sustava, monoklinskom i rompskom. Po kemijskom sastavu i općim karakteristikama jednaki su grupi piroksena.
Osnovna razlika između amfibola i piroksena je u tome što:
Kod velikih amfibolskih uzoraka najuočljivije su njihove kose ravnine kalavosti (pod približno 120°), dok su one kod piroksena pri otprilike 90°. Amfiboli su također specifično manje gusti od svojih piroksenskih parova. Optički, mnogi se amfiboli razlikuju prema jako izraženom pleokroizmu i prema manjem kutu kosog potamnjenja tj. kutu pri kojem dolazi do zamračenja u mikroskopu na ravninu simetrije. Amfiboli su primarni sastojci stijena koje nazivamo amfibolitima.
Amfibole nalazimo ili u magmatskim ili u metamorfnim stijenama; hornblende nalazimo u granitima, dioritima, andezitima. Amfiboli metamorfnog postanka uključuju one u vapnencima, koji su u iste došli putem kontaktnog metamorfizma (tremolit) te one koji su nastali alteriranjem iz drugih feromagnezijskih minerala (hornblenda).
Pseudomorfi amfibola s piroksenima poznati su pod nazivom uraliti.