Nacionalni park Tikal | |
---|---|
![]() | |
![]() | |
Država | ![]() |
Godina uvrštenja | 1979. (3. zasjedanje) |
Vrsta | Kulturno i prirodno dobro |
Mjerilo | i, iii, iv, ix, x |
Ugroženost | — |
Poveznica | UNESCO:64 |
Koordinate | 17°13′19.54″N 89°37′25.01″W / 17.2220944°N 89.6236139°W |
Lokacija Tikala u Gvatemali |
Tikal (mayanski: Tik’al za "kod izvora vode" ili Mutul za "punđa", što je bio atribut vladara i glif grada: [1]) bio je veliki pretkolumbovski majanski grad; danas arheološki lokalitet u sjevernom gvatemalskom departmanu Petén.
Tikal, koji je postojao već u 4. stoljeću pr. Kr., bio je prijestolnica najsnažnijeg majanskog kraljevstva iz vremena klasičnog razdoblja, od oko 200. do 900. godine. Tada je ovaj grad dominirao politički, gospodarski i vojno, gotovo cijelim područjem kulture Mayana, održavajući veze s drugim srednjoameričkim središtima poput velikog Teotihuacana u Meksičkoj dolini. Njegove vladarske grobnice i spomenička arhitektonska zdanja su prekriveni brojnim reljefima i hijeroglifima čiji su testovi i prizori doveli do toga da je Tikal najshvaćeniji veliki majanski grad. Zbog toga je Nacionalni park Tikal, osnovan prije svega za zaštitu arheološkog lokaliteta ali i njegovog prirodnog okoliša, upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi još 1979. godine[2] jer su "njegove fantastične ruševine obrednog središta s hramovima, palačama i javnim trgovima, te nastambe, razbacani u slikovitom krajoliku raskošne vegetacije".