Holocen

Holocenska epoha je geološki period koji se proteže od prije 10.000 radiokarbonskih godina, odnosno otprilike 11.430 ± 130 kalendarskih godina BP (između 9560. and 9300. pne.) do danas. Označen je kao MIS 1, odnosno interglacijal. Slijedeći glacijal se tek treba dogoditi.

Holocenska era se odnosi na predloženu reformu kalendara odnosno Holocenski kalendar.

Sve ljudske civilizacije su nastale u holocenu. Preciznije datiranje se ima zahvaliti Blytt-Sernanderovoj klasifikaciji klimatskih perioda zahvaljujući tragovima polena u močvarnoj mahovini. Ta se shema koristi za sjever Evrope, ali su se klimatske promjene događale i u drugim dijelovima svijeta. Periodi na osnovu te sheme uključuju nekoliko konačnih oscilacija ledenjaka, a nakon toga i klasificiraju klima bliske prahistorije

Početak holocena je označio hladni period mlađeg Dryasa, završni dio pleistocenske epohe. Kraj Mlađeg Dryasa se datira na prije 11.600 kalendarskih godina BP (9600. pne.). Međutim, dokazi o Mlađem Dryasu nisu tako jasni u oblastima izvan sjeverne hemisfere.

Holocen je počeo kasmno s povlačenjem pleistocenskih ledenjaka. Holocen je četvrta i završna epoha neogenskog perioda (druga epohe neslužbene kvartarske pod-ere). Naziv mu dolazi od grčkih riječi ὄλος (potpun(o)) i καινός (novo). Također je nazvan i "Aluvijska epoha".

Paleontologzi nisu definirali faunalne stadije za holocen. Ukoliko su potrebne pod-podjele, koriste se periodi ljudskog tehnološkog razvoja kao paleolitik, mezolitik i neolitik.